Prva renovirana džamija u Istočnoj Hercegovini – u Ključu kod Gacka, – nakon samo 102 dana od svečanog otvorenja terorističkim činom srušena
Predizborno rušenje džamije
Centar javne bezbjednosti u Trebinju obaviješten je 19.09.2002. g. da su nepoznata lica podmetnula i aktivirala eksplozivnu napravu na objektu džamije u mjestu Ključ kod Gacka. Izlaskom na lice mjesta istražnog sudije Osnovnog suda u Nevesinju i uviđajem ekipe CJB Trebinje i SJB Gacko, konstatovano je da je pričinjena velika materijalna šteta i da je srušen minaret džamije, a ostali objekti znatno oštećeni. PO prvim saznanjima na licu mjesta, do eksplozije je došlo 18.09.2002 oko 21 sat. Operativni radnici CJB Gacko obavili su uviđaj u cilju rasvjetljavanja ovog događaja koji je izazvao uznemirenost građana i nepovoljno se odrazio na, do sada, dobru bezbjedonosnu situaciju na ovom području.
“Ovaj događaj, kao i sve druge, koji su usmjereni protiv lične sigurnosti ljudi i imovine, a posebno povratnika, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS i CJB Trebinje najoštrije je osudilo te se mole građani, da u slučaju raspolaganja sa određenim korisnim saznanjima u vezi ovog događaja, obavijeste CJB Trebinje ili SJB Gacko” saopćeno je 19.9.2002 iz ureda načelnika SJB Trebinje Mrkše Skočajića.
Na ovu vijest najenergičnije osude uputio je načelnik opštine Gacko Milan Radmilović, smatrajući da je miniranje džamije sračunato kako bi poremetilo izuzetno stabilnu političku atmosferu u ovoj opštini pred izbore. On je uputio apel nadležnim organima da provedu preciznu istragu i vinovnike napada na ovaj vjerski objekat najoštrije kazne.
Osudu rušena džamije u Ključu uputio je istoga dana i Pravoslavni Episkop Zahumsko-hercegovački i Primorski Vladika Grigorije smatrajući da rušenje džamije nikome ne može služiti na čast niti donijeti dobro. “Bez obzira ko je to učinio, nije to mogao učiniti vjernik, pogotovo pravoslavni”, izričit je u svojoj reakciji Vladika. On, također, smatra da je cijeli slučaj usko vezan za tekućom predizbornom kampanjom jer su, prema njegovom mišljenju prečeste nesuvisle i neprimjerene izjave pojedinih političara, koji koriste govornice da bi promovisali isključivo sebe i samo sebe, ne znajući da njihove riječi mogu da se pretvore u djela, odnosno nedjela. Takva jedna kampanja je održana i u Trebinju, ali Vladika, nažalost, ne navodi u čijoj organizaciji. On je tom prilikom pozvao mostarskog muftiju h. Seid ef. Smajkića da zajedno zamole političare da se okane džamija i crkava i da rade ono što im je dužnost, a džamije i crkve da ostave njima i vjernicima. Na kraju saopštenja Vladika je izrazio nadu da je ovo posljednji ovakav čin i još jednom postavio pitanje ko je to učinio? “Kao srpski Vladika znam da to nije uradio niko ko Srbima želi dobro” zaključio je on.
Vijest o miniranju džamije izazvala je zgražavanje u najvećim institucijama IZ u Hercegovini. U uredu mostarskog muftije smatraju da je ovaj čin još jedna potvrda da tvorevina nazvana Republika Srpska, ne može i neće da obezbijedi sigurnost svojih građana, njihovu imovinu te kulturne i vjerske vrijednosti. Oni ovaj čin smatraju terorističkim i organizovanim te da ima svrhu zaustavljanja pozitivnih procesa u BiH. “Sigurno je dio smišljenog plana u svrhu sijanja straha i pokušaja iniciranja incidentnih situacija koje idu na ruku predizbornoj kampanji onim snagama koje su projektirale i izvršile genocid i etničko čišćenje na tom prostoru u proteklom ratu.” tražeći povode rušenja džamije istakao je muftija. “Međunarodnu zajednicu upozoravamo da ne gubi vrijeme progoneći Bošnjake radi navodne sumnje da su teroristi, već da se pozabavi pravim osvjedočenim teroristima, i zaustavi njihov teror, za šta ima mandat. Rušenje džamije u Ključu sedam godina poslije Dejtona je terorizam i prkošenje svim međunarodnim snagama koje se bore protiv terorizma u svijetu” istakao je muftija u svom saopćenju te pozvao Bošnjake da ne odgovore istom mjerom jer bi to bilo izjednačavanje sa teroristima, već da ustraju u borbi za domovinu BiH na svaki način pa i obnovom vjerskih objekata. “Džamiju u Ključu ćemo obnoviti, kao i sve ostale u ratu porušene” navodi se na kraju ovog saopćenja.
Opstrukcije povratka prije rušenja džamije
Kako detalji o eventualnim počiniocima nisu poznati, o zvaničnicima koji su službeno obavezni implementirati mir i konstitutivnost građana na cijelom teritoriju BiH, je u ovom trenutku nezahvalno govoriti. Poznato nam je samo da je u petak 20.09.2002 održan sastanak predstavnika OHR-a, izvršne vlasti općine Gacko i SJB Trebinja ali ne i detalji tog razgovora. No cijeloj priči treba dodati još nekoliko informacija.
Prošlog Ramazana u selu Drugovići poginula je jedna žena, troje ljudi je teže ranjeno a da istražni organi još uvijek nisu saopćili detalje provedene istrage. U javnosti se špekuliralo sa informacijom da su mine postavljene tek prošlog ljeta, no ovaj podatak SFOR, čijem izvještaju kao nepristrasnom treba vjerovati, nije potvrdio.
Vinovnici napada na Bošnjake prilikom postavljanja kamena temeljca za Osman-pašinu džamiju 5. maja prošle godine, tek su 19.09.2002 privedeni Sudu u Trebinju i potvrdno odgovorili na svjedočenja svjedoka a samo suđenje je više ličilo na sijelo nego na sudski proces, o čemu najbolje svjedoči i to da su u toku pauze suđenja sasvim slobodno sjedili u susjednom kafiću sa svjedocima događaja.
Prisjećanje na svečano otvorenje džamije – historijat
Prilikom svečanog otvorenja ključke džamije 08.06.2002. g. na naš upit zašto je potrebno da čak 30 policajaca obezbjeđuje skup, i da li očekuje incident, načelnik SJB Trebinje nam je odgovorio “da ne postoje indicije za bilo kakav incident al’ da se nikad ne zna da li neko u pijanom stanju može izraziti incidentne namjere“. Nije nevažna ni činjenica da je Ključ jedan od starih gradova srednjovjekovnih bogumila i da je u neposrednoj blizini džamije, udaljena svega 50-tak metara, kula Sandalja Hranića, te je krajem avgusta postavljen kamen temeljac za izgradnju još jedne džamije u Gacku – Fazlagića kuli.
Ištvan Ostzi, šef ureda OHR-a, je svečanost ocijenio kao mali ali veoma važan korak naprijed, kao znak pomirenja u dušama i signal političarima za budući rad ističući da je to jedini put prijema BiH u punopravno članstvo u Evropsku zajednicu.
Džamija u Ključu sagrađena je 1560. g i bila je pravi centar života gatačkih muslimana. Početkom prošlog vijeka s urbanizacijom žitelji su selili za nafakom u skoro sve krajeve svijeta. Dovoljno se da zaključiti o jenjavanju života iz samih rekonstrukcija “starice” kako su je ovdje stanovnici zvali. Snježni nameti srušili su krov koji je iznova podizan i popravljana je 1905, 1915/16, 1937, 1967 i 1973. U zadnjem ratu, odmah je (1992.) zapaljen njen krov dok su njeni zidovi od klesanog kamena u dimenzijama 10 x 10 ostali dostojanstveno odolijevati vremenu.
U ovom trenutku zanimljivim se čini i prisjećanje na svečano otvorenje ove džamije 08.06.2002., kada su se prisutnim i okupljenim džema'atlijama prigodnim vaz-i-nasihatima obratili mostarski muftija h. Seid ef. Smajkić i zamjenik reisu – l – uleme IZ u BiH h. hfz. Ismet ef. Spahić.
“Ovo je poseban dan, dan koji će biti prekretnica nas Bošnjaka i države Bosne i Hercegovine” rekao je muftija Smajkić, izražavajući zadovoljstvo i nadu da je vrijeme destrukcije minulo. Govoreći o nastavku izgradnje džamija u Gacku on je rekao: “Nastavićemo sa izgradnjom džamije u Fazlagića Kuli i u samom gradu Gacku, bez obzira na to koliko će se muslimana u grad vratiti, jer primjećujem drugačiji odnos vlasti u Istočnoj Hercegovini prema gradnji džamija u odnosu na naša dosadašnja ružna iskustva iz Trebinja.”
Ismet ef. Spahić je u svom vazu, donoseći salavat na Poslanika Muhameda a.s., rekao da je Poslanik danas presretan da smo danas u Ključu donosili salavat i tekbir. Ističući odgojnu ulogu džamija naglasio je da rušenje džamija istodobno znači i rušenje temelja morala i čovječnosti. “Učinjenu štetu prema drugom čovjeku ne može halaliti ni jedno svešteno lice jer Allah ne prepušta tuđi hak, to je između čovjeka i čovjeka i nema niko pravo Ključanima da uzme njihov imetak jer pred Boga nosimo samo svoja djela. Zato nam služe ove džamije da odgojimo svoje duše” rekao je između ostalog Ismet ef. Spahić.
Ideja obnove džamije potekla je na skupu Gačana 7. septembra 2000. g. upriličenom na Vrelu Bosne. Među najvećim donatorima izgradnje džamije su pomoćnik ministra za nauku, kulturu i sport FBiH Sutko Sarić – 20.000 KM (10.000 KM za Fazlagića kulu i 10.000 KM za džamiju u Ključu), Fabrika Duhana Sarajevo – 5.000 KM, JP PTT Sarajevo – 1.500 KM, Elektrodistribucija – 2.000 KM. Nimalo skroman doprinos obnovi džamije pružili su i predratni stanovnici Ključa. Kako je na svečanosti istakao hadžija Tanović, predsjednik građevinskog odbora u toku prikupljanja dokumentacije nailazio je na punu podršku i razumijevanje nadležnih službi u opštini Gacko.
Reakcije, reakcije ???
Vijest o miniranju džamije u Ključu bila je predmetom i brojnih reagiranja izvršnih organa vlasti u RS i BiH kao i u predizbornim osvrtima političkih partija. Između njih vrijedi pomenuti otvoreno pismo SDA Istočne Hercegovine Visokom Predstavniku Pediju Ešdaunu u kojem ga pitaju dokle će šutjeti na aktuelne opstrukcije. Reagirali su još SDA HNK, GDS HNK, SDP HNK, Ministarstvo vjera u RS, …
Ključ je 1992 godine imao 30 domaćinstava i oko 200 stanovnika s naglašenom tendencijom potrage za boljim obrazovanjem a potom i životnim standardima. Trenutno u Ključu živi nekoliko porodica povratnika a tog dana više Bošnjaka je obilazilo svoje kuće.
Autor: Hasan Eminović