Povodom odluke SADa da uruče orden četničkom vođi Draži Mihajloviću
Činjenica koja je ostala trajno zabilježena u historiji je to da je Draža Mihajlović kao vođa kvislinškog, četničkog pokreta nakon II svjetskog rata suđen, osuđen i pogubljen zbog počinjenih ratnih zločina. Što je zaslužio to je i dobio, rekli bi mnogi.
Međutim, neki tamo daleko, daleko preko mora, su smatrali da đeneral Draža ima još nekih zasluga pa su odlučili, još prije 57 godina, da mu dodijele američki orden Legije za zasluge jer je spasio 500 američkih pilota – tokom rata u kome je počinio zločine zbog kojih je pogubljen!? Drugim riječima rečeno, zašto bi nevina krv tamo nekih ‘balkanaca’ prolivena kamama pod Dražinom komandom sprečavala administraciju SAD-a da dodijeli ovo priznanje?
Ovdje treba istaknuti nekoliko bitnih detalja. Ova odluka o dodjeli ordena ratnom zločincu Draži Mihajloviću se ‘kiselila’ negdje u ladicama američke administracije 57 godina jer ona nije htjela „uvrijediti tadašnju komunističku vlast u Jugoslaviji“. Država koja je za glavnog neprijatelja smatrala komunizam i komunističke režime diljem Istočne Evrope nije željela da uvrijedi jedan komunistički režim! Međutim, ta ista zemlja čiji saveznici iz II svjetskog rata proslaviše 60 godina od pobjede nad fašizmom, od pobjede nad Dražom i njemu sličnima, nije razmišljala da li će uvrijediti svoje evropske saveznike time što će upravo na taj dan dodijeliti ovaj orden nasljednicima Đenerala Draže!
Zašto je nekome, nakon inicijative nevladinih organizacija o zabrani rada i djelovanja fašističkih organizacija u BiH u koje se ubraja i Dražin ravnogorski pokret, te nakon odluke srbijanske vlade o izjednačavanju četnika i partizana i izjave «šefa naše države» da su četnici u osnovi bili antifašisti, trebalo da ukloni prašinu i na svjetlo dana iznese ovo odlikovanje … Zato što takvi žele da se stvori polemika o tome da li je đeneral Draža bio fašista ili antifašista i da se postave pitanja «Ko će sada ‘stisnuti’ pa zabraniti nešto što uživa podršku najveće svjetske sile?» i «Ko je sad u pravu, oni što ga pogubiše, ili oni koji mu dodijeliše priznanje?» Umjesto toga, svi mi, antifašisti, trebali bismo se pitati zašto za 50 godina svoje vladavine, sistem koji je nastao na temeljima antifašističkoga pokreta i antifašističke borbe nije dostojno obilježio stratišta nedužnih ljudi kojima je presudila Dražina kama? Zašto? Da smo negdje imali spomen obilježje iz II svjetskog rata slično današnjim Potočarima, nedoumice oko uloge đenerala Draže u II svjetskom ratu bile bi manje odnosno bilo bi teže unositi ovakvu sramnu smutnju kod onih koji nisu dobro upućeni u historijska zbivanja, a to su nove generacije i jedan dio antifašistički usmjerene međunarodne javnosti.
Na kraju, antifašisti znajte: straže Đenerala Draže nisu samo od Topole, pa do Ravne gore već su razasute diljem bijela svijeta!