U četvrtak je u čitaonici Fakulteta političkih nauka u Sarajevu održan razgovor o knjizi „Između vere i nacije: Pokret Mladi muslimani 1939–1990“. O knjizi je govorio autor dr. Ivan Ejub Kostić, dok je razgovor vodila prof. dr. Belma Buljubašić, glavna urednica časopisa Socijalne studije.
Autor se osvrnuo na arhivsku građu koju je koristio tokom istraživanja, kao i na intervjue sa pojedinim članovima ove grupe. Podcrtao je značaj pristupa arhivu Službe državne bezbjednosti, koji mu je pružio dragocjen uvid u organizaciju.
„Knjiga je dugo rađena. Intenzivno sam počeo raditi na njoj 2015. godine i uslijedilo je nekoliko godina intenzivnog i dugotrajnog rada. Što se tiče arhivske građe, ona je bila veliki izazov i ovo istraživanje ne bi bilo moguće provesti bez članova organizacije Mladi muslimani i njihove brige o tom arhivskom materijalu. Spletom specifičnih okolnosti dolazio sam i do druge građe, iako sam se suočavao s različitim opstrukcijama. Naprimjer, od Rade Danilovića i advokatske kancelarije Popović dobio sam dio sudskog materijala koji se odnosi na Sarajevski proces. Taj materijal je bio izuzetno obiman i koristan“, kazao je Kostić.
Govorio je i o svojoj podjeli Mladih muslimana u tri etape, kao i o pitanju mogu li se oni smatrati pokretom, te o okolnostima njihovog nastanka.
„To je bio višeslojan splet okolnosti koji je utjecao na formiranje tog pokreta u periodu 1939–1941. godine. U samom početku bili su prvenstveno islamski orijentirani, nimalo politički, više usmjereni na rad s mladim ljudima. Na neki način bili su prosvjetiteljska organizacija, s ciljem da se muslimani u BiH kulturološki i islamski osvijeste. Također je postojao i segment fizičkih aktivnosti, poput organizacije izleta i slično“, dodao je.
Dotaknuo se i stapanja Mladih muslimana s udruženjem El-Hidaje, do kojeg je došlo uprkos svojevrsnom sukobu Mladih muslimana s tadašnjom Islamskom zajednicom.
„Zbog tadašnjih zakona NDH nije postojala mogućnost formiranja bilo kakvog udruženja, izuzev ustaškog omladinskog pokreta. Oni su napravili strateški potez i formalno se priključili tom udruženju, iako su bili svjesni težine takvog poteza. Neki su se više približili dobrotvornom društvu Merhamet. Unutar Mladih muslimana postojala je jasna distanca prema ustaškom pokretu. Bilo je i razgovora s liderima ustaške mladeži, ali su oni odbili bilo kakvu saradnju i pristup toj organizaciji. Također, nisu bili članovi Handžar divizije niti ustaške mladeži“, pojasnio je.
Govorio je i o idejnim utjecajima na pokret.
„Pogrešno se potencira teza da su Muslimanska braća inspirisala nastanak Mladih muslimana. S obzirom na historijske okolnosti, to je teško prihvatiti. Tarik Muftić u jednom iskazu navodi da nije bio inspirisan Dobračom i Handžićem, već da je u jednom singapurskom časopisu naišao na naziv udruženja iz Egipta koje se zvalo Mladi muslimani, što ga je inspirisalo za ime. Kada govorimo o četrdesetim godinama prošlog stoljeća, tu nema veze s Muslimanskim bratstvom“, pojasnio je Kostić.
Autor je obradio historijski razvoj pokreta, prve sudske procese nakon Drugog svjetskog rata, način djelovanja tokom Jugoslavije, boravke u zatvoru, kao i početak pisanja u časopisima Islamske zajednice Preporod i Takvim.
Posebno se osvrnuo na Sarajevski proces iz 1983. godine, okolnosti koje su dovele do njega, njegov tok, kao i vrijeme provedeno u zatvoru.
„Ono što mi je pokojni advokat Rajko Danilović govorio jeste da je to bila ‘potpuna travestija pravde’ i svojevrsni lov na muslimane, gdje se samo tražilo da neko bude osuđen. Taj proces je bio morbidniji od onog iz 1949. jer je bio toliko prožet suprotnostima i opskurnostima da je to nevjerovatno. Upravo u vezi s tim nailazio sam na najveće opstrukcije u svom radu, i to upravo u Sarajevu. Rajko je to definisao kao ‘Tito poslije Tita’, odnosno kao period ‘oštrenja zuba na muslimanskim intelektualcima’“, dodao je.
Učešće u diskusiji na kraju su uzeli Mustafa ef. Spahić i profesor i književnik Džemaludin Latić, žrtve Sarajevskog procesa, koji su pohvalili autora i njegov rad na ovoj temi i iznijeli neizmjernu zahvalnost na pisanju ovako značajnog djela.
Časopis Socijalne studije koji izdaje Fakultet političkih nauka pokrenuo je Društveni forum socijalnih studija – platformu za javne rasprave, razgovore o novim knjigama, tematske debate i druge stručno utemeljene diskusije o društveno i politički relevantnim pitanjima na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Upravo je ovaj razgovor bio prvi događaj u okviru Foruma.
Cilj Foruma je da unutar akademskog prostora obnovi kulturu argumentirane rasprave i otvorene polemike o važnim društvenim temama. Forum želi otvoriti institucionalni prostor za kritičko sučeljavanje stavova, promociju novih knjiga i istraživanja, te povezivanje nastavnika, studenata i šire akademske zajednice kroz strukturirane i sadržajne diskusije. Planirano je održavanje do četiri događaja godišnje.
