Odnosi Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini izuzetno su složeni i podložni političkim i medijskim manipulacijama.
Prema popisu iz 2013. godine, Hrvati su bili većina u 26 općina u Bosni i Hercegovini. U homogenim sredinama HDZ BiH tradicionalno ima apsolutnu vlast i često na izborima za načelnika bude samo jedan kandidat. U tom slučaju visok udio nevažećih, odnosno poništenih glasačkih listića, svjedoči da bi glasači rado glasali za drugog kandidata.
Historija odnosa i otvorena pitanja između Bošnjaka i Hrvata se jako razlikuju ako uporedimo stanje u Stocu i Prozoru, gdje je Jozo Ivančević načelnik zahvaljujući glasovima Bošnjaka, ili Kiseljaku i Vitezu, dok su Vareš i Odžak najpozitivniji primjeri. Trenutno je stanje Bošnjaka, prema stavovima naših sagovornika, najteže u Novom Travniku.
Fokus javnosti se opravdano stavlja na Stolac i Čapljinu, a u tom kontekstu u posljednje vrijeme možemo češće čuti poruke bošnjačkih političara da su protiv „stolacizacija“ Mostara.
U mješovitim sredinama stanje je mnogo složenije te kroz izborne cikluse dolazi do promjena, a ponekad i turbulencija.
Nakon posljednjih izbora Bošnjaci u Stocu i Čapljini su napokon dobili poziciju predsjednika vijeća, ali ona i dalje nije profesionalizirana.
Zajedništvo šahovnice i ljiljana na Savi
Na lokalnim izborima 2024. godine SDA je po drugi put pobijedila u Odžaku u okolnostima kad su i Hrvati i Bošnjaci imali po dva kandidata. S druge strane, Hrvati su zadržali pozicije načelnika u Novom Travniku i Varešu jer su Bošnjaci imali više kandidata.
Odnosi Hrvata i Bošnjaka u Posavskom kantonu su po više osnova pozitivan presedan. Zajedništvo u toku Agresije, u odbrani i povratku se očuvalo bez obzira na političke turbulencije. Hrvati i Bošnjaci u Odžaku su se zajedno branili, zajedno izbjegli i nastavili zajedno braneći Oraški džep i vratili se na ruševine u Odžak. Bez tog zajedništva povratak ne bi bio moguć ni blizu uspješan kao što je bio odmah nakon agresije.
O dobrim i korektnim odnosima u Odžaku za portal !Odgovor govori načelnik ove općine Anes Osmanović.
„Kada je riječ o zastupljenosti u institucijama Općine Odžak, ona u najvećoj mjeri prati nacionalnu strukturu stanovništva. Tokom mog mandata nismo proširivali općinsku administraciju, već smo nastojali organizirati rad sa postojećim kadrovima, vodeći računa o racionalnom trošenju javnih sredstava. Iako je u međuvremenu u penziju otišlo desetak zaposlenika, njihove poslove uglavnom smo uspijevali nadomjestiti angažmanom osoba koje obavljaju pripravnički staž. Zbog toga u ovom periodu nije bilo značajnijih promjena u broju zaposlenih“, kaže za !Odgovor Osmanović.
Pozicija predsjedavajućeg Općinskog vijeća profesionalna je funkcija, bez obzira na to ko je obnaša.
„U Općinskom vijeću Općine Odžak statutom je zagarantirano jedno mjesto za predstavnika nacionalnih manjina, a imamo i zamjenika predsjednika OV koji dolazi iz drugog naroda u odnosu na predsjednika vijeća. Ta funkcija nije profesionalna“, dodaje Osmanović te naglašava da u „Odžaku ljudi skladno žive, a najveći problem nam je odlazak stanovništva svih nacionalnosti što možemo kazati da se relativno zaustavilo, a to je naš zajednički uspjeh.“
Iako je nakon prvog mandata načelnika Bošnjaka 2012–2016. bilo nekorektnosti od strane HDZ-a kad su formirali većinu kroz nametanje Bošnjacima predsjednika Općinskog vijeća, nezavisnog kandidata Muju Puzića, odnosi su se popravili. Bio je to jedan tamniji period međusobnih odnosa kad se poremetio sklad legitimnog nacionalnog zastupanja tako da funkcija predsjednika Općinskog vijeća pripada narodu iz kojeg nije načelnik, ali i stranci koja ima najviše mandata u vijeću iz tog naroda.
Istu grešku HDZ je ponovio u Skupštini Posavskog kantona, jer su vlast formirali s SDP-om koji ima samo jednog zastupnika, dok SDA ima tri. To je bio presedan jer od šest zastupnika u Klubu Bošnjaka u Skupštini Posavskog kantona samo je jedan podržao aktuelnu Vladu.
Vareš kao pozitivan primjer
Vareš je po popisu iz 1991. godine imao 40 % Hrvata, 30 % Bošnjaka i 16 posto Srba, da bi 2013. udio Bošnjaka bio 61 %, a Hrvata 31 % . Takva demografska transformacija uz masovne zločine nad Bošnjacima ipak nije poremetila odnose dva naroda.
Zdravko Marošević, bivši zapovjednik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kao kandidat HDZ-a BiH 2016. godine postao je prvi put načelnik Vareša. Za njega je glasao i jedan dio Bošnjaka. On je ranije u dva mandata bio predsjednik Općinskog vijeća te je do svoje smrti u decembru 2025. godine vodio izuzetno otvorenu politiku. Redovno je učestvovao na obilježavanju stradanja Bošnjaka u Stupnom Dolu te je zbog neslaganja s politikom Dragana Čovića istupio iz stranke na ljeto 2023. godine.
Stoga je suvišno postavljati pitanje da li su prava Bošnjaka u Varešu bila ugrožena u periodu kad je Hrvat bio na čelu Općine.
„Uvijek postoji prostor za unapređenje međusobnog povjerenja i ravnopravnog učešća svih građana u procesima donošenja odluka. Smatram da odgovornost svakog načelnika nije da zastupa jedan narod, nego da jednako radi u interesu svih građana svoje općine“, smatra Malik Rizvanović, načelnik Vareša, koji je izabran na prijevremenim izborima u februaru 2026, nakon smrti Maroševića.
Stupni Do je nakon Ahmića najveći zločina HVO nad Bošnjacima, ali to nije prepreka za zajedničku borbu za bolje uslove življenja.
„Vareš je prošao kroz veoma teško ratno razdoblje, ali su ljudi pokazali da je moguće graditi međusobno povjerenje, saradnju i zajednički život. Danas su razvoj općine, nova radna mjesta i kvalitet života zajednički interes svih građana općine Vareš, bez obzira na nacionalnu pripadnost, i upravo na tome treba graditi budućnost“, ističe Rizvanović.
Pozicija predsjedavajućeg Općinskog vijeća nije profesionalizirana s obzirom na veličinu i budžet Općine.
„Vareš je sredina u kojoj različitosti doživljavamo kao bogatstvo, a ne kao prepreku. Kada su u pitanju razvoj, zaštita okoliša i budućnost naših građana, vjerujem da postoji mnogo više onoga što nas povezuje nego što nas dijeli. Naš cilj je da kroz dijalog i odgovorno djelovanje gradimo zajedništvo i donosimo odluke koje su u interesu svih stanovnika Vareša“, zaključuje Rizvanović.
Foto: SDA Vareš
Vitez je također imao načelnika Bošnjaka. Advan Askeljić je 2012. godine izabran za načelnika u okolnostima kad su Hrvati imali više kandidata. Međunacionalni odnosi u Vitezu su na mnogo boljem nivou u poređenju s Kiseljakom, ali činjenica da oko rezultata lokalnih izbora vodio sudski spor pokazuje da postoje manipulacije.
Jajce je također grad u kojem su Hrvati imali načelnike, pa Bošnjaci, a međunacionalni odnosi u uglavnom stabilni.
Novi Travnik ide u smjeru Kiseljaka i Stoca
Eldin Delić, predsjednik SDA Novi Travnik, smatra da stanje Bošnjaka u ovoj općini nije nikada bilo teže.
„Politika HDZ-a, odnosno pritisci nad Bošnjacima se realizuju kroz diskriminaciju pri zapošljavanju gdje 90 % radnih mjesta dobivaju Hrvati, opstrukciju infrastrukturnih projekata gdje je realizacija samo 10 % u područjima gdje žive Bošnjaci, spajanje lovišta, odbijanje prijema za razgovor s načelnikom… Obrazac ponašanja vlasti – jako slično stanje u Stocu. Ako na narednim izborima ne vratimo načelnika, mi ćemo biti novi Kiseljak. Ovakvu diskriminaciju je omogućila podanička politika kadrova SDP-a koji su prepustili“, naglašava Delić.
Naravno, u ovom, po njegovom mišljenju, ima odgovornosti kadrova SDA u Općini i Srednjobosanskom kantonu jer je učinjen debalans između datih prava Hrvatima i njihova broja.
„Dok je Lendo bio načelnik omjer zaposlenih je bio 60-40. SDP je krivac što imamo samo na dvije rukovodeće pozicije Bošnjake, a Hrvatima je prepušteno osam pozicija“, dodaje Delić.
Breme Trojke
Spuštanje koncepta Trojka + HDZ BiH s nivoa FBiH na gradove/općine pokazalo se kao primjer neprincipijelne politike HDZ-a kad je u pitanju legitimno predstavljanje Bošnjaka. Naime, HDZ je u Stocu izabrao SDP-ovog kadra na mjesto predsjednika Gradskog vijeća, iako SDA ima više vijećnika, dok su pak u Čapljini ispoštovali volju bošnjačkih birača.
Isti princip je primijenjen u Novom Travniku i Posavskom kantonu, a jedan vijećnik HDZ-a u mostarskog Gradskom vijeću je za govornicom pozvao SDP da u Mostaru se uspostavi vlast na nivou FBIH.
Piše: Sanadin Voloder